Nauči valonski

Bondjou! dobrodošli!

Dobrodošli u ovaj poboljšani zbornik izraza. Zauzeli smo praktičan pristup kako bismo vam pomogli da brzo naučite osnove jezika. Predlažemo da počnete tako što ćete zapamtiti praktične riječi i izraze koje možete koristiti svaki dan kod kuće i koji će vam onda biti od koristi ako se želite integrirati u Valoniji, . Vježbanje izgovaranja vokabulara naglas, na primjer brojeva, dobra je vježba koja se može vježbati u bilo koje doba dana. Ovo će vas naviknuti na zvukove jezika.

Valonski: povijesni jezik pogodan za izražavanje humora i narodne mudrosti

1. Povijest i porijeklo Valonije

Valonski je romanski jezik koji se uglavnom govori u Valoniji, francuskom govornom području u južnoj Belgiji. Latinskog je porijekla, dolazi iz galo-rimskog, baš kao i francuski. Tijekom stoljeća, valonski je prošao kroz različite utjecaje, posebice utjecaje germanskih i keltskih jezika, kao i lokalnih dijalekata. Valonski jezik snažno je obilježila povijest Belgije, čija je kultura divan spoj tradicije i stranih utjecaja. Dakle, spremni krenuti na lingvističko i duhovito putovanje kroz preokrete valonskog jezika?

2. Trenutno stanje i obilježja Valonije

Valonski jezik karakterizira velika dijalektalna raznolikost, s ponekad vrlo izraženim regionalnim varijacijama.
Ove su varijacije grupirane oko četiri glavna područja: Zapadna Valonija (Caroloregian), Središnja Valonija (Namur), Istočna Valonija (Liège), Južna Valonija (prov. Luksemburg)
Dakle, nemojte se iznenaditi ako čujete govornike valonskog kako se različito izražavaju od jednog do drugog grada, to je jednostavno šarm valonskog koji djeluje !

Valonski se također razlikuje po svom specifičnom izgovoru i specifičnom rječniku, što ga čini jezikom za sebe. Poznat je po svom pjevnom naglasku i sintaksi koja govornicima francuskog povremeno može izgledati čudno. Ipak, valonski jezik je zadržao mnoge aspekte latinskog, što mu daje određenu familijarnost za ljubitelje romanskih jezika. Stoga bez panike, nikad nije kasno početi učiti valonski i njegove suptilnosti!

3. Valonac i humor: nerazdvojni dvojac

Valonski se često povezuje s humorom i druželjubivošću. Doista, valonski je jezik iznjedrio mnoge autore, komičare i komičare koji su iskoristili njegovu komičnu i slikovitu stranu. Od predstava u kafiću do samostalnih predstava, ne zaboravljajući pjevače i pjesnike, valonski je jezik uvijek bio plodno tlo za izražavanje humora i podrugivanja.

Valonski jezik također se koristi u mnogim popularnim izrazima i poslovicama, koje odražavaju mudrost i humor stanovnika Valonije. Dakle, ako želite u potpunosti razumjeti i cijeniti valonski humor, vrijeme je da uronite u ovaj višestruki jezik. Uostalom, kako kaže valonska poslovica: " Creûre, već je k'mincî" (vjerovanje već počinje). I, kao dokaz finoće ovog jezika, mogli ste naići i na ovu varijantu: " Cwèrî, već je k'mincî" (tražiti znači već početi).

Zašto danas govoriti valonski?

Valonski nije muzejski jezik: njegovi govornici nalaze se između Liègea i SAD-a!

Valonski se govori uglavnom u Luksemburgu (osim pokrajina Gaume i Arlon), Namuru, Liègeu, Brabant Wallonu, Charleroiu kao i na istoku od Hainauta. Štoviše, ovaj se dijalekt govori i u Francuskoj, posebice u Ardenima.

I, iako se može činiti iznenađujućim, langue d'oïl je također prisutan u Green Bayu i Wisconsinu, u Sjedinjenim Državama. I to još od 19. stoljeća!

Kako doći do dobrog izgovora?

S unificiranim valonskim, zajedničkim sustavom pisma između gore navedenih jezika, sve se riječi valonskog pišu na isti način. Zatim, njihov se izgovor razlikuje od regije do regije. Međutim, ovaj pravopisni sustav nije onaj koji smo ovdje koristili, jer ne odražava stvarnu praksu govornika valonskog, koji su često zbunjeni preinakom.

Pravopisni sustav koji se ovdje koristi je Fellerov sustav.
Temelji se na fonetskim i analognim karakteristikama, koje omogućuju čitanje i pisanje, bez potrebe za dugim grafičkim učenjem.

Među važnim karakteristikama koje treba zapamtiti: upotreba cirkumfleksnog naglaska za označavanje produljivanja glasova, upotreba "minute" (´) za označavanje izgovora slova na kraju riječi (primjer: li nut´ - noć, ili li pjesma´ - krv), potiskivanje svih udvostručenja suglasnika koji se ne izgovaraju (na primjer, dvostruko n održava se za označavanje nazalizacije – ( annêye, saminne ).

Treba paziti da se produljuju glasovi koji imaju cirkumfleksni naglasak, a ne ostali, kako bi se izbjegla zabuna u značenju (vidi objašnjenje u valonskoj abecedi, s primjerom masa / masa)

Također je potrebno paziti da se ne izgovaraju slova koja su prisutna iz gramatičkih razloga (-s za množinu na primjer) i samo ona koja su označena minutom.

Konačno, moramo biti pažljivi na umnožavanje suglasnici koji mijenjaju izgovor.

Naposljetku, h je sustavno isteklo, a to je glavna značajka koja omogućuje njegovo dobro izgovaranje. Na primjer: ouh (vrata), pèhon (riba). Ako se ne izgovara, ne piše se (npr.: l'eure – l'heure).

Valonska abeceda

Langue d'oïl koristi istu abecedu kao i francuski jezik.

Osim toga, slova se izgovaraju isto, osim "w" i "y". Prvi se zove wé umjesto "dvostruko V". A drugo se zove yod. Osim toga, valonska abeceda ima još jednu posebnost, a to je glavni krug koji se koristi samo iznad slova "a" (å). Na primjer: Ardene.

Štoviše, cirkumfleksni naglasak iznad samoglasnika predstavlja duljinu izgovora riječi; i omogućuje, u isto vrijeme, da se napravi razlika između dva homonima. Kao što su: messe (masa) i messe (majstor).

Treba napomenuti da x ne postoji i da se uvijek zamjenjuje s -ks- ili -gz-. To je ono što ga razlikuje od preinačenog, koji ga zlorabi za označavanje, na primjer, izgovora otvorenog h (i unosi poteškoće čitatelju u njegov pravopis).